Srbija je višenacionalna i višekulturna država u kojoj uz većinski srpski narod žive i pripadnici velikog broja nacionalnih manjina i različitih religijskih i jezičkih grupa koje se među sobom razlikuju po brojnosti, prostornom razmeštaju, etničkim, religijskim, jezičkim, kulturnim i obrazovnim običajnim i drugim osobenostima.
Društveno-politički sistem Republike Srbije ustrojen je na principu potpune zaštite nacionalnih manjina, sa mnogim novim i originalnim rešenjima koja se ne mogu sresti u drugim državama.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, nacionalne manjine čine oko 13% stanovništva Republike Srbije.
Najbrojnije nacionalne manjine su Mađari (najzastupljeniji su u Regionu Vojvodine), zatim Romi (Region južne i istočne Srbije i Region Vojvodine) i Bošnjaci (pretežno žive u Regionu Šumadije i zapadne Srbije). U značajnom broju ima i Slovaka 52.750, Hrvata 57.900, Crnogoraca 38.527, Vlaha 35.330, Rumuna 29.332, Makedonaca 22.755, manje od 20.000 imaju Bugari, Rusini, Bunjevci, po nekoliko hiljada imaju Nemci, Slovenci, Albanci, Ukrajinci kao i po nekoliko stotina Poljaci, Aškalije i Grci.
Bez obzira što procentualno učešće manjina nije u velikom broju, društveno-politički sistem Republike Srbije ustrojen je na principu potpune zaštite nacionalnih manjina, i uključuje mnoga nova i originalna rešenja koja se ne mogu sresti u drugim državama.
Pitanje položaja nacionalnih manjina Republika Srbija rešava i sprovodi u skladu sa odredbama Okvirne konvencije Saveta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina i na osnovama opšteprihvaćenih međunarodnih standarda, a saglasno Ustavu Republike Srbije, Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakonu o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, Zakonu o službenoj upotrebi jezika i pisama i drugim zakonima koji uređuju prava i položaj nacionalnih manjina. Zakonodavni okvir koji se odnosi na status nacionalnih manjina u Republici Srbiji široko je postavljen i dostiže visok nivo standarda u ovoj oblasti u evropskim razmerama. Prema mišljenju eksperata međunarodne zajednice, zakonodavni okvir Republike Srbije u ovoj oblasti je iznad evropskog proseka.
Republika Srbija je u procesu pridruživanja EU bila u obavezi da usvoji Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u okviru Pregovaračkog poglavlja 23, koji je dobio podršku i pozitivne ocene Evropske komisije i pojedinih zemalja članica Evropske unije.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u skladu sa nadležnostima, sprovodi aktivnosti koje imaju za cilj da unaprede položaj nacionalnih manjina.
U okviru Zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope Promocija različitosti i ravnopravnosti u Srbiji izrađena je Ex-post analiza o realizaciji Akcionog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina.
Ova analiza daće smernice za metodologiju izrade novog strateškog dokumenta, koji će biti baziran na Izveštaju o napretku u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, kao i na preporukama iz Četvrtog mišljenja Savetodavnog komiteta o sprovođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Izradu novog strateškog dokumenta koordiniraće Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.